Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije

Uoči Konferencije EU projekti „Korištenje EU fondova u kontekstu nove strategije EU za Zapadni Balkan“ koja će se održati 14.09.2018. u Mostaru razgovarali smo s Ivanom Juriljem, ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije i suorganizatorom konferencije zajedno s i Vladom Hercegovačko – neretvanske županije. Jurilj je voditelj panel diskusije na početku konferencije i razmijeniti će iskustva o strateškom pristupu EU programima pomoći s učesnicima panela, te razgovarati o mogućem rješavanju problema i izazova s kojima se danas susrećemo u Bosni i Hercegovini u kontekstu pripreme i provedbe EU projekata.

  • Koliko ste do sada sredstava iz EU programa povukli?

Kada govorimo o EU fondovima dostupnim Bosni i Hercegovini onda prvenstveno mislimo na Instrument pretpristupne pomoći, više poznat kao IPA program. Bosna i Hercegovina je u razdoblju od 2007-2013 mogla samo dijelom sudjelovati u prvom IPA programu 2007-2013, odnosno samo u prve dvije komponente od ukupno pet komponenti: institucionalna izgradnja i jačanje institucija, te prekogranična suradnja. U razdoblju od 2014-2020 BiH je u mogućnosti sudjelovati u programu IPA II koji je vođen sektorskim pristupom, odnosno država između ostalog mora imati izrađene sektorske strateške dokumente kako bi mogla pristupiti određenim komponentama IPA II programa. Pored IPA programa, kao pretpristupnog instrumenta BiH može sudjelovati u drugim programima zajednice kojima se upravlja izravno iz Brisela. Ovim programima mogu pristupiti različite institucije i organizacije iz javnog i nevladinog sektora. S tim u vezi je vrlo teško dati precizan podatak koliko je ukupno sredstava povučeno.

U Županiji Zapadnohercegovačkoj od 2017. godine, od strane različitih institucija ugovoreno je ili se trenutačno provodi oko 9 projekata koji su financirani iz EU fondova u ukupnoj vrijednosti preko 2 milijuna EUR-a. Ovaj podatak se ne odnosi na projekte financirane kreditnim sredstvima ili grant sredstvima namijenjenim za komunalnu infrastrukturu, radi se o grant sredstvima koja su institucije dobile kandidirajući svoje projekte na temelju objavljenih javnih poziva.

Na žalost Bosna i Hercegovina još uvijek nema puni pristup značajnim sredstvima u okviru IPA programa jer nisu zadovoljeni uvjeti na razini države koji su preduvjet za sudjelovanje. Ovo se prije svega odnosi na postojanje sektorskih strateških dokumenata kao i funkcionalnih institucija koje će upravljati ovim sredstvima.

  • Koji su najveći izazovi s kojima se suočavate vezano uz pripremu i provedbu EU projekata?

Kroz svoje višegodišnje iskustvo, prije svega dok sam vodio Regionalnu razvojnu agenciju za Hercegovinu REDAH, sa REDAH-ovim timom sam sudjelovao u pripremi i provedbi preko 50 projekata od kojih je skoro polovica financirana u većem ili manjem obimu iz različitih EU programa.

Najveći izazovi u pripremi projekata koji su se javljali su kapaciteti naših institucija. Kada govorimo o kapacitetima onda mislimo na ljudske, organizacijske i financijske kapacitete. Naime, još uvijek nemamo dovoljan broj ljudi koji se mogu na učinkovit način uključiti u pripremu i provedbu projekata.

Pod ovim se ne misli isključivo na pisanje projektne aplikacije, nego na cijeli projektni ciklus koji obuhvaća programiranje, identifikaciju projektne ideje, njezino formuliranje, provedbu te praćenje i vrednovanje. Kao i u svakom drugom poslu, ljudski kapaciteti su i kod EU programa i projekata izuzetno važni. Spremnost ljudi da se aktivno nose sa projektnim ciklusom, a posebno službenika koji su zaposleni u javnim institucijama i tijelima, nije dovoljna.

Priprema i provedba projekata je složen proces, koji zahtjeva, požrtvovnost, posjedovanje brojnih znanja i vještina, fleksibilnost, te poznavanje engleskog jezika. Teško je motivirati ljude u javnim institucijama za ovako zahtjevne poslove, jer ukoliko službenik posjeduje sve potrebne vještine i znanja onda je tražena osoba u privatnom sektoru gdje su plaće puno veće nego u javnom sektoru. To nam govore i iskustva drugih zemalja koje su bile u pretpristupnoj fazi i koje su pretrpjele odljev kvalitetnih kadrova.

Također, organizacijski kapaciteti se pojavljuju kao jedna od kritičnih točaka u proaktivnom pristupu EU programima i projektima. Naime, institucije u BiH još uvijek nisu organizirane na odgovarajući način da mogu učinkovito odgovoriti izazovima pripreme i provedbe EU projekata. Ovo se posebno odnosi na postojanje strateških dokumenata, planova, studija i ostale dokumentacije koja predstavlja preduvjet za pripremu projekata. Kako bi se pripremio jedan EU projekt on mora biti prepoznat u nekoj od strategija ovisno o kojoj se razini radi, te mora imati spremnu odgovarajuću dokumentaciju. Ovo je posebno važno kod bilo kakvih investicijskih ili infrastrukturnih projekata. Na žalost, kod nas još uvijek nema dovoljno izgrađene svijesti kao niti znanja o potrebi dugoročnog strateškog planiranja.

Ako govorimo o financijskim kapacitetima onda mislimo na dostupnost financijskih sredstava za sufinanciranje i predfinanciranje projekata. Sve više EU programa podrazumijeva da nema prethodnog financiranja ili je to u vrlo malim iznosima, odnosno sredstva se progresivno refundiraju nakon odobrenih izvještaja. Ova će činjenica posebno doći do izražaja kako budemo mogli u potpunosti sudjelovati u pretpristupnim fondovima, odnosno ostalim komponentama IPA programa. Na žalost, Bosna i Hercegovina odnosno različite razine vlasti još uvijek nemaju izgrađen sustav sufinanciranja projekata koji se financiraju iz EU fondova, već je to prebačeno na krajnje korisnike.

Ako želimo biti spremni i želimo povući sredstva koja nam se otvaraju u budućnosti onda je uistinu potrebno posvetiti veliku pozornost izgradnji gore spomenutih kapaciteta u cjelini, a ne samo na pisanje projekata.

  • Možete li reći koji su rezultati provedenih EU projekata u Vašoj lokalnoj zajednici/području koje pokrivate?

Rezultati projekata se ne mogu promatrati samo kroz izravnu korist od provedenih aktivnosti već je korist višedimenzionalna. Pored rezultata koji se dobiju kroz provedbu aktivnost u okviru jednog projekta, istaknuo bih da je jednako važna i korist od same pripreme i procesa provedbe projekata. Naime, tijekom pripreme projekata kao i kroz samu provedbu stječu se ogromna znanja, iskustvo i vještine, te se uspostavlja niz pozitivnih iskustava koji izgrađuju kapacitete ljudi i institucija te stvaraju podlogu za daljnji razvoj. Kada jedan projekt krene sa svojom realizacijom mobilizira se niz dionika na izravan ili neizravan način, koji kroz provedbu projekta generiraju nove ideje te otvaraju prostor za neka nova rješenja. Također, projekt koji se odobri od strane EU već je sam po sebi doprinos da se jedna lokalna zajednica prepozna u širim okvirima, a ljudi koji su uključeni u projekt dobivaju nova znanja i iskustva koja su im korisna u obavljanju njihovih svakodnevnih aktivnosti.

Pored neizravnih koristi od EU projekata, svaki projekt pojedinačno donosi i konkretne rezultate na terenu u ovisnosti iz kojeg sektora dolazi. Na primjer, EU projekt Revitalizacija stare uskotračne Ćirine pruge od Mostara do Konavala kroz biciklistički stazu, koji je financiran iz Programa prekogranične suradnje Hrvatska-BiH, rezultirao je konkretnim turističkim proizvodom koji je već postao prepoznatljiv dio turističke ponude Hercegovine i sastavni je dio turističkih itinerara pojedinih turističkih agencija. Također, EU projekti energetske učinkovitosti su rezultirali investicijama u uređenje lokalne infrastrukture kao što je uređenje šetnice i javne rasvjete u Neumu. Kroz EU projekt Adriatic Canyoning koji se financira iz Trilateralnog programa prekogranične suradnje Hrvatska-BiH-Crna Gora, investira se u turističku infrastrukturu i u uređenje Peć Mlina na vrelu rijeke Tihaljine u Grudama i uređenje kanjona Borak u Širokom Brijegu. Kroz EU projekte potpore poduzetništvu Home Grown Bussiness, koji je provodio HERAG, izgrađen je poslovni inkubator u općini Ljubuški, te se trenutačno kroz EU projekt Compete Plamet koji provode općina Posušje i Razvojna agencija HERAG oprema tehnološki centar u Posušju.

Pored ovog moramo imati na umu da je svaki odobreni projekt od strane EU koji se provodi na terenu izravan „uvoz“ gotovog novca u našu lokalnu zajednicu. U provedbu EU projekata se uključuju različiti dobavljači i podugovarači koji na taj način imaju izravnu korist od projekata kroz prodaju svojih usluga, opreme ili kroz izvođenje radova. Na ovaj se način neizravno razvijaju i lokalni lanci vrijednosti. Primjeri iz Hrvatske kao i drugih zemalja u okruženju pokazuju kako su one lokalne zajednice ili regije koje su proaktivne u privlačenju sredstava iz  EU fondova puno razvijenije i na višem su stupnju razvoja od onih koje su manje proaktivne u ovim aktivnostima.

 

Intervju pripremila:
Stanislava Borovac, blogerica Hodopisi & Slikopisi