Ivana Maletić, Financijska perspektiva EU (2021 – 2027) – Veća potpora zemljama Zapadnog Balkana

U sklopu Konferencije EU projekti koja će se održati 14.9.2018. u Mostaru u organizaciji Apriori BH, Ureda vlade ŽZH za europske integracije i i Vlade Hercegovačko – neretvanske županije razgovarali smo s Ivanom Maletić, zastupnicom Republike Hrvatske u Europskom parlamentu i ekonomskom stručnjakinjom s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova. Maletić će na Konferenciji EU projekti održati uvodno izlaganje na temu “Korištenje EU fondova u kontekstu nove strategije EU za Zapadni Balkan – iskustva iz Bruxellesa”. 

  1. Kao zastupnica u Europskom parlamentu i ekonomska stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova možete li nam kazati što nas očekuje u sljedećoj financijskoj perspektivi EU (2021-2027) u kontekstu potreba lokalne i regionalne razine, a posebno vezano za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU?

Nova generacija Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) pomagat će zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama da ispune kriterije za pristupanje. Osim toga, pridonijet će ostvarenju općih europskih ciljeva ostvarenja stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u najbližem susjedstvu EU-a. Za razdoblje 2021. – 2027. Instrument će biti uvećan za gotovo četvrtinu – IPA trenutno na raspolaganju ima 11,7 milijardi eura, dok bi prema novom planu na raspolaganju trebao imati oko 15 milijardi eura.

Osim IPA programa brojni su drugi programi trenutno otvoreni za BiH, primjerice: novi europski istraživački program Obzor 2020. (za područje istraživanja i inovacija), COSME program (za razvoj malih i srednjih poduzeća), Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR), program Europa za građane (za promicanje aktivnog europskog građanstva), program Kreativna Europa (za potporu kulturi i audiovizualnom sektoru).

Predviđeno je povećano financiranje na područjima prometa, energetike, socijalnog sektora, okoliša i razvoja privatnog sektora, uključujući digitalnu ekonomiju. Cilj je povezati socioekonomski razvoj u regiji s investicijskim prioritetima Unije kako bi se značajno pojačalo pružanje jamstava pod investicijskim okvirom za Zapadni Balkan u cilju privlačenja privatnih ulaganja u regiju, u punoj komplementarnosti s postojećom inicijativom.

Komisija će dodatno olakšati trgovinu između EU-a i država Jugoistočne Europe. Kako bi se pojačalo poduzetništvo i inovacije, Komisija će uvesti shemu podrške transferu tehnologija i startupovima u cijeloj regiji te pružiti podršku naporima usmjerenim na pametnu specijalizaciju, kao i kružno gospodarstvo.

Planira se veća financijska potpora socijalnom sektoru, osobito za ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, kako bi se pružila podrška socijalnoj uključenosti. Financiranje pod programom Erasmus+ će se udvostručiti i uspostavit će se pilot shema mobilnosti za učenike i učitelje u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u bliskoj suradnji sa svim dionicima, uključujući Europsku zakladu za izobrazbu.

  1. Nedavno ste, između ostalog, izjavili da javna nabava u kontekstu EU fondova usporava cijeli sustav i da treba pojednostaviti ovaj proces kako bi korištenje EU fondova bilo uspješnije i učinkovitije. Što mi već sada u pretpristupnoj fazi trebamo napraviti kako bi se naše institucije kao i privatni sektor pripremili za što bolje i učinkovitije korištenje EU sredstava?

Javna nabava je jedan od procesa koji zbog svoje kompleksnosti s jedne strane, te nedovoljno razvijenih znanja u javnoj administraciji za provedbu postupaka javne nabave s druge strane, znatno usporavaju proces korištenja EU sredstava.

Uz javnu nabavu prepreka su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, dugotrajni postupci dobivanje dozvola i rješenja, izrada studija, nedovoljno kvalitetno pripremljenih projekata i slično. Uz sve to, natječaji često nisu prilagođeni korisnicima pa ili nema dovoljno prijava ili su premale alokacije sredstava zbog prevelikog broja prijava.

Za uspješnost je neophodno: 1. pojednostavniti procedure i kriterije za prijavu projekata; 2. pomoći krajnjim korisnicima u osiguravanju sredstava za pripremu projekata te kasnije za sufinanciranje projekta u provedbi; 3. postići veću koordiniranost i povezanost sa svim EU politikama; 4. ubrzati ocjenjivanje i odabir projekata te praćenje provedbe; 5. osigurati što bolju informiranost potencijalnih krajnjih korisnika o mogućnostima i pravilima financiranja iz EU fondova; 6. educirati što veći broj ljudi za rad na EU projektima te tako osigurati administrativne kapacitete u smislu kvantitete i kvalitete.

U pretpristupnoj fazi možete napraviti puno, a sve pripreme za kvalitetno korištenje sredstava EU-a korisne su za poboljšalje poslovnog okruženja i jačanje investicijskih potencijala u državi neovisno o EU sredstvima. Najvažnije je provesti detaljne analiza i javne konzultacije te utvrditi ciljeve, prioritete razvoja i područja ulaganja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Temeljem toga se ulaže u pripremu projekata i priprema lista projekata za koje se pozivaju potencijalni ulagači. EU fondove treba promatrati samo kao jedan od potencijalnih izvora financiranja za projekte koje svakako želimo realizirati jer su ključni za rast i razvoj. Bilo bi dobro odmah (tijekom pistupanja) riješiti zemljišne knjige i imovinsko-pravne odnose kako ne bi kasnije bili prepreka razvoju projekata,  a isto tako urediti administraciju i procedure izdavanja dozvola, rješenja, izrade studija i slično. Rad na razvoju administrativnih kapaciteta treba biti kontinuiran i uspostavljen na svim razinama – od edukacija u institucijama do edukacija u školama i na fakultetima. Svakako je važno odmah razviti posebne programe edukacije o EU projektima, njihovoj pripremi, provedbi i izvorima financiranja.

  1. Kakva su iskustva Republike Hrvatske u privlačenju EU sredstava, a koja mogu biti korisna BiH i ostalim zemljama u ovoj fazi europskih integracija?

Sve prethodno navedeno proizlazi iz naših iskustava. Za dobro i uspješno korištenje EU sredstava potrebno je imati dobro uređen, kvalitetan i brz sustav javne uprave, sve procedure uspostavljene, jasne ciljeve i prioritete razvoja, dovoljan broj educiranih kadrova u javnom i privatnom sektoru te sustav obrazovanja prilagođen njihovi potrebama. Ovako uređen, stabilan, siguran i predvidljiv sustav preduvjet je za dobro korištenje i drugih izvora financiranja te privlačenje investitora i poticanje domaćih poduzetnika na nova ulaganja i proširenje poslovanja. Uobičajeno, države koje ne koriste sredstva EU-a, imaju i vrlo niske iznose investicija, nizak gospodarski rast, a strani investitori ih zaobilaze. Loše korištenje sredstava EU-a indikator je lošeg poslovnog okruženja, neefikasne javne uprave i nedostatka donošenja odluka i koordinacije u državi.

 

  1. Koja je uloga i značaj projekata financiranih iz EU fondova za lokalni i regionalni razvoj kao i za društveni razvoj u cjelini?

U ovoj predpristupnoj fazi EU sredstva (IPA) su namijenjena prvenstveno jačanju institucija i promjenama potrebnim za ispunjavanje pristupnih kriterija. Dio sredstava je namijenjen i pripremama za korištenje EU fondova, a u okviru toga i jačanju gospodarstva kroz poticanje konkurentnosti i produktivnosti. Upravo zato su predviđena sredstva za projekte poduzetnika, modernizaciju proizvodnih procesa i bolje pozicioniranje na tržištu EU-a. Značajna su ulaganja i u obrazovni sustav jer bez radne snage prilagođene potrebama realnog sektora teško je napraviti preokret i razvojni skok. Posebno su važni programi prekogranične suradnje kojima je cilj poboljšati odnose među susjednim državama te razmjena znanja i iskustava.

EU projekti daju primjer i poticaj za smanjenje socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, poboljšanje infrastrukture, povećanje atraktivnosti za potencijalna ulaganja te za jačanje aktivnog sudjelovanja stanovnika u gospodarskom i društvenom životu. Takvi projekti uvijek potiču gospodarski i/ili socijalni napredak te na promjene nabolje. Zato je važno iskoristiti sredstva koja su državama na raspolaganju te pokrenuti kotač pozitivnih promjena.

 

Intervju pripremila:
Stanislava Borovac, blogerica Hodopisi & Slikopisi

Leave a Reply